KARMEL MAJKE BOŽJE BISTRICKE I BLAŽENOG ALOJZIJA STEPINCA          KARMEL MAJKE BOŽJE BISTRICKE I BLAŽENOG ALOJZIJA STEPINCA

 

 

 

 

 

Bosonoge sestre karmelićanke došle su u Hrvatsku 1939. godine na poziv zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca. Temeljni kamen za ovaj Karmel

MAJKE BOŽJE BISTRIČKE I BLAŽENOG ALOJZIJA STEPINCA

blagoslovio je 11. rujna 1994. papa IVAN PAVAO II. Iste godine kardinal Franjo Kuharić započeo je s izgradnjom samostana. Kada je 3. listopada 1998. papa Ivan Pavao II. svečano proglasio blaženim Alojzija Stepinca u Mariji Bistrici, sestre karmelićanke uselile su u samostan. Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić posvetio je crkvu i blagoslovio Karmel 12. veljače 2000., a sestre karmelićanke istoga dana zatvorile su se u klauzuru.

BLAŽENI ALOJZIJE BDIJ NAD OVIM KARMELOM I MOLI ZA HRVATSKI NAROD.

Jubilarne godine Gospodnje 2000.

 

 

 

BISTRIČKI KARMEL

 

Srce Marije Bistrice,

Bisera vjerne Hrvatske,

Kuca od sada nježnije

Uz bose sestre karmelske.

 

Pripjev:

            UZ DUŠU DUŠE HRVATSKE,

            MAJČICU DRAGU BISTRIČKU,

            NISU DALEKO, BLIZU SU,

            I DAN I NOĆ ONE UZ NAS SU.

 

            UZ DUŠU DUŠE HRVATSKE,

            MAJČICU DRAGU BISTRIČKU,

            MOLE SE KRISTU, ŽRTVUJU,

            ZA SVIJET I DRAGU HRVATSKU!

 

Tiho izviru molitve,

Krunice, psalmi, zahvale...

Žrtve za sve nas prinose,

Tu svijeće gore karmelske.

 

Ljubav ogrijeva samostan,

Srca žar topi studen dan,

Krista tu časte nadasve

Te bose sestre karmelske.

 

                  Glazba: Nikica Kalogjera

                  Stihovi: Joža Prudeus

 

 

 

KARMELSKA TVRĐAVA

 

Tvrđava na rubu bistričkoga brijega

što li u sebi tajnovito krije?

Čuva li verige bjegunica svijeta,

ili oštre mače junakinja hrabrih?

 

Svijeta se žene ove odrekle nisu

žele mu smisao donijeti novi:

Iako su nam puti krivudavi, tvrdi

oni od Boga k Bogu vazda idu.

 

Oružje zvecka doduše često i borbe

se vode između kreposti i navika loših.

Nekad pobjede jedne, katkad nadjačaju druge,

kad nadvlada zaborav sebe, evo sreće.

 

Hodnici dugi oko crkvice sviti

jedan drugome u naručje vode

Čovječe, znaj: ovaj "zatvor" tebi naoko

punu slobodu dariva.

 

                                          s. M. Petra od Presvete Euharistije (Fišter), OCD

 

 

 

VINOGRAD U CVATU MIRIŠE

Karmel u Mariji Bistrici

 

U sjeni velikog događaja – dolaska Svetog Oca Ivana Pavla II. u Mariju Bistricu - 25. listopada 1998. doselilo se devet sestara bosonogih karmelićanki iz prvog hrvatskog Karmela u Brezovici u novi, još nedovršeni, samostan. Tako je započela život jedna oaza molitve, šutnje, sabranosti i predanja Bogu u neposrednoj blizini našeg Nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke s druge strane Kalvarije. Kao što je prve pustinjake na Karmelu u Svetoj Zemlji privlačila njegova ljepota, osobito bogatstvo flore i faune, jer je izgledao kao cvatući vrt ili cvatući vinograd, što u prijevodu i znači riječ «Karmel», tako i današnje monahinje oduševljava i privlači Bogu ljepota brežuljaka oko Marije Bistrice.

Početak Karmelskog reda zabilježen je u povijesti početkom 13. st. kada sv. Albert Jeruzalemski između 1206. i 1214. potvrđuje Pravilo. Prvi su monasi na gori Karmelu sagradili kapelicu posvećenu BD Mariji i nazivali se Braća BD Marije od brda Karmela i uz to su njegovali duh Ilije, proroka, osobito geslo «Gorljivo sam revnovao za Gospodina nad vojskama». Otad karmelićani, a kasnije i karmelićanke, raznose svijetom štovanje Gospe Karmelske ili, u našim krajevima poznatije pod nazivom Škapularska Gospa. Slijedi zatim povlačenje monaha pred muslimanima iz Svete Zemlje u Europu. Tamo su ih dočekali novi uvjeti koji mijenjaju njihovu čisto pustinjačku fizionomiju te postaju prosjački Red kontemplativno – aktivnog stila života. Životne prilike dovele su i do slabljenja duha Reda pa su tijekom 14. i 15. stoljeća poduzimane obnove koje nisu imale nekog izrazitijeg odjeka. U 16. st. obnovu ženske grane Reda, koja je nastala u 15. st., poduzima velika žena, Španjolka, sv. Terezija od Isusa (de Ahumada) koja za reformu muške grane pridobiva sv. Ivana od Križa. Ta je obnova uspjela te se odvojila od stare grane i započela novi život s povratkom na prvotno Pravilo i strogoću Reda. Novi Red bosonogih karmelićana sv. Terezija je obogatila svojom molitvenom karizmom, a svojom je djelima, kao i sv. Ivan od Križa, obogatila mističnu literaturu koja je i danas mjerodavna i aktualna. Danas u svijetu ima oko 12000 karmelićanki u 878 samostana i oko 556 samostana karmelićana u kojima živi oko 4000 redovnika. Bosonoge karmelićanke žive čisto kontemplativni stil života, bez aktivnog apostolata. Njihov je apostolat molitva kako je to željela sv. Terezija Avilska. Sestre žive u omeđenom, ograničenom prostoru - klauzuri, a glavna osobitost njihova života jest da provode jednu vrstu pustinjaštva u maloj zajednici. Molitva i rad i odvijaju se u samoći, šutnji, a vrijeme za razgovore i druženje predviđeno je dva puta u danu oko dva sata.

Temeljni kamen za bistrički Karmel blagoslovio je 11. rujna 1994. papa Ivan Pavao II, a te iste godine kardinal Franjo Kuharić započeo je s izgradnjom samostana. Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić posvetio je crkvu i blagoslovio samostan 12. veljače 2000. i zatvorena je klauzura samostana.

Samostan u Mariji Bistrici svojom izgledom plijeni pažnju mnogih hodočasnika koji s vrha Kalvarije motre to neobično zdanje, pa im vjerojatno sam pogled na njega duše upravlja Bogu. Kako je samostan na osami, pogodan je za sabranost i šutnju pa se preko dana mogu vidjeti osobe koje dolaze u kapelu da se u miru porazgovore sa svojim Bogom. Nakon posvete crkve i zatvaranja klauzure samostana, sestre su mogle započeti život po svim pravilima Reda. Iako su prije hodočasnici više dolazili da bi vidjeli unutrašnjost samostana i da malo zavire u nesvakidašnje prostore, danas dolaze jer su potrebni molitvene podrške. U našem narodu još uvijek jaka vjera u moć molitava. Preporučiti se u molitve, pitati za savjet to su najčešći razlozi mnogih posjeta. Dovoljno im je koji put reći neku blagu riječ utjehe koja pada kao melem na dušu i potrebnici odlaze utješeni. U hodočasničkoj sezoni dolaze veće skupine hodočasnika, a preko tjedna manje grupe vjeroučenika sa svojim vjeroučiteljima i drugi. Od crkvenih velikodostojnika, osim naših hrvatskih (nad)biskupa, posjetili su nas: kardinali: Josef Ratzinger, Tarsitio Bertone, Josef Tomko. Svakako, posjet prvog predsjednika samostalne Republike Hrvatske, dr. Franje Tuđmana s pratnjom, ostat će u trajnom sjećanju ovog još uvijek «mladog» Karmela. Od ostale gospode iz javnog života, društvenog i kulturnog, koja su prošla kroz naš samostan, možemo izdvojiti, između ostalih: Juru Radića, Milana Bandića, Ante Simonića, Ivicu Percla i dr.

Prije četiri stoljeća u Hrvatsko je zagorje došla pobožnost Gospi Škapularskoj, kako to svjedoči «Zercalo marijansko vu Krapine...», a pred pet godina rodio se Karmel, u podnožju brežuljka rodnoga, u Mariji Bistrici. Na nekadašnjem župnom dobru, gdje je nekoć cvao vinograd, danas cvate drugi vinograd – Karmel i miriše.

                                                                      

                                s. M. Petra od Presvete Euharistije (Fišter), OCD

 

 

 

FOTOGRAFIJE:

 

01-02-03-04-05-06

07-08-09-10-11-12

 

   

Kontakt:

 

KARMEL MAJKE BOŽJE BISTRIČKE I BL. ALOJZIJA STEPINCA 

Zagrebačka 27a, 49246 Marija Bistrica

Tel. +385-(0)49-468-427; e-mail: karmel-mb@kr.tel.hr

 

 

 

 

 

 

E-mail: Uredništvo stranice

 

POVRATAK NA POČETNU STRANICU 

© Hrvatski karmelićani i karmelićanke
Sva prava pridržana.
Web site dizajnirao
br. Jure Zečević, ocd